Hasanaginica

Hasanaginica je jedna od naljepših narodnih balada, a sama Hasanaginica jedan od najljepših, tragičnih likova usmenog predanja.

Balada Hasanaginica je jedna od naljepših narodnih balada, a sama Hasanaginica vjerovatno jedan od najtragičnijih likova naše književnosti. Spjevana je od strane nepoznatog pjesnika sredinom 17. vijeka i prenosila se u narodu generacijama u usmenom obliku po Imotskom i okolini, dok je od zaborava nije otrgnuo italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774, nazivajući je „morlačkom baladom“ (morlačka = ilirska). Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi „Put po Dalmaciji“, u Veneciji. Veliki pjesnici toga vremena, kao što je Johann Wolfgang von Goethe (1749 – 1832), su preveli ovu jednu od najljepših balada koja je ikad nastala.

hasanaginica1-de-kopie             hasanaginica2_de-kopie

Radnja se dešava u Vrdolu (današnjem Zagvozdu) i Župi, gdje je Hasan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Hasan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Hasanagica sahranjena. Njen mezar leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu. Povrede koje se spominju u baladi Hasan-aga je zadobio u borbi s kršćanskim odmetnicima (1645-1669). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) nije ga nijednom posjetila, „od stida“, kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu, kad se smatralo da je ženino mjesto u kući sa djecom. Međutim, Hasan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da ga ne čeka na dvoru, te da se vrati svojoj majci u Klis. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je po dolasku tjera sa Dvora. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje ugovara brak s imotskim kadijom. Hasanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i oprosti se od njih. Njeno srce nije moglo izdržati te pada na zemlju i umire od bola i nepravde gledajuću u svoju djecu.

Cijeli tekst Hasanginice možete ovdje pročitati na Wikipedia-i

Na ovogodišnjoj priredbi Cultus Gala ovu baladu je  izvela Sanela Čaušević, članica upravnog odbora Cultus-a. Publika je bila impresionirana njenim glumačkim umijećem i emotivnim nastupom.

Bosanskohercegovački kulturni centar , sa sjedištem u Münchenu, svake godine organizira Cultus Gala za svoje prijatelje i sponzore, na kojoj nastupaju umjetnici iz Njemačke, kao i sami članovi Cultusa.

 

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert